Tko je formirao Dalmacijsku temu

Heraclius

Heraklije I. vladao je od 610. do 641. godine. On je nasljednik cara Justinijana I., te je naslijedio svim silnim ratovima već oslabljeno i osiromašeno Bizantsko Carstvo. Za njegovu vladavinu najznačajnije je to što je osmislio i osnovHeracliusao sistem tema. Do tema je došlo tako što je Heraklije podijelio bizantski teritorij u Maloj Aziji na vojne okruge, te je u njih naseljavao vojnike, koji su pak u toj temi kao nagradu za njihovu vojnu službu dobili dijelove vlastite zemlje. Teme su se nalazile pod upravom vojnih zapovjednika, koji su imali i civilnu i vojnu vlast. Prije osnutka tema vojnici plaćenici dobivali su za svoje usluge novac koji je dolazio od poreza, no sada su oni kao vlasnici zemlje morali plaćati porez, baš kao i ostali stanovnici tema. Ovime dolazi do velikog bogaćenja Bizantskog Carstva. No, usprkos bogatstvu, u Bizantu se postupno stvara nemir, prvo izazvan arapskim napadima na Bizant, a kasnije i u vjerničkom pogledu. Ovi nemiri nazvani su ikonoklastičnim borbama. Zbog razlika u mišljenju dolazi do prekida odnosa Rima sa Carigradom. Ovim Franačka postaje novim zaštitnikom papinstva. Iako je Franačka država pod vodstvom Karla Velikog od Avara i Slavena preuzela Dalmaciju, s obzirom da je Dalmaciju prije toga osvojio još davno prije Justinijan I., Karlo Veliki ju mirom u Aachenu 812. godine ipak vraća pod Bizantsku vlast.

Uz sve te borbe oko ikonoklazma, najviše se radilo na poboljšanju tematskog ustroja. Ovo je nastavila i nova dinastija koja dolazi na carsko mjesto u Bizantu, a to je bila makedonska dinastija. Osnivač makedonske dinastije bio je Bazilije I. On se u svojim reformama dosta bazirao na slavenske zemlje, te njegovoj vladavini pripisujemo nastanak Dalmatinske teme. Iako je formalno pod vlašću Bizanta, smatramo kako je Dalmatinska tema ipak bila djelomično neovisna. U raznim bizantskim spisima spominju se dalmatinski arhonti, kako su u Bizantu zvali strane vladare.