Pula kao rimska kolonija

Pula

Istarski poluotok naselilo je pleme po imenu Histri otprilike jedno tisućljeće prije Krista. Po ovome indoeuropskome plemenu Istra je i dobila svoje ime. Ovaj je narod gradio svoja naselja na uzvišenim mjestima, a ta naselja i utvrde nazivamo gradinama.

PulaPula vuče kontinuitet iz jednog ovakvog histarskoga naselja na današnjem središnjem gradskom brežuljku Kaštelu. Međutim, prava urbana povijest Pule započinje nakon što su stari Rimljani osvojili Istru i u ovom području uspostavili svoju vlast. Oko 43. godine prije Krista Pula stiče status kolonije i naziva ju se Colonia Pietas Iulia Pola, te postaje snažno uporište.

Na mjestu negdašnje histarske gradine u početku je bio vojni logor, a grad se polagano gradio oko brežuljka, spuštajući se sve do obale mora. Konfiguraciju tla na brežuljku pratile su i tada izgrađene ulice, poput paukove mreže. U podnožju brijega izgrađeno je nekoliko vrlo raskošnih vila imućnih rimskih obitelji.

Ostaci nekih od tih vila sačuvani su i do danas, pa tako brojni posjetitelji imaju priliku posjetiti čuveni mozaik Kažnjavanje Dirke, najveći očuvani mozaik staroga Rima u Hrvatskoj. Najpoznatija je očuvana antička građevina Pule amfiteatar koji je bio smješten izvan gradskih zidina. Popularno je u narodu nazvan Arena, prema borilištu. Procjenjuje se da je mogao primiti oko dvadeset tisuća posjetitelja. Ovo potvrđuje pretpostavke da je u ono vrijeme Pula bila važan grad te da je Istra bila već tada gusto naseljena, ako je toliko ljudi posjećivalo ovaj antički stadion.

Obrambene zidine imale su dvanaest vrata, od kojih je sedam gledalo na more i pet na kopno. Danas su očuvana samo dvoja gradska vrata, Dvojna vrata i Herkulov prolaz. Na mjestu negdašnjih Zlatnih vrata, glavnoga ulaza u grad, ostao je očuvan jedino Slavoluk Sergijevaca, privatni spomenik ove moćne pulske obitelji. Uz zaljev, vrlo blizu mora, izgrađen je forum na kojem su dominirala tri hrama od kojih je jedan sačuvan, Augustov hram.

Padom Zapadnoga Rimskog Carstva Pula u nekoliko navrata mijenja vladare. U 6. stoljeću u Istru prodiru Slaveni, a stanovništvo koje je do tada nastanjivalo ovo područje, bježi iz njega. Nakon ovih događaja dolazi do zapuštanja i polaganog propadanja ostataka antičke Pule.