Invazije Avara i Hrvata

The invasions of the Avars and the Croats

U kasnijem dijelu 6. i ranijem dijelu 7. stoljeća traju invazije Avara na tadašnje rimske prostore. Avari su bili nomadsko plemene koje je migriralo iz Azije. Prostori na koje su se Avari doselili bili su današnji hrvatski prostori, Panonija i DalmacijThe invasions of the Avars and the Croatsa. Nakon što su Franci pod vodstvom kralja Karla Velikog 780. godine uspješno ujedinili Italiju, koju su prozvali Kraljevstvo Italije, te kasnije i Bavarsku, smatrali su da je Avarski kaganat u Panoniji bio previše velika prijetnja njihovim prostorima. Protiv Avara Franci su poveli čak 3 vojna pohoda. Nakog dugotrajnog ratovanja Avari su konačno bili poraženi 803. godine, kada su Franci osvojili avarsko središte između jezera Balaton i rijeke Tise u području današnje Mađarske. Ovo središte Avari su zvali hring. Ovim potezom pod Francima su se našle obje Hrvatske pokrajine, i Dalmacija i Panonija. U međuvremenu, 800. godine Karlo Veliki proglašen je za cara od strane pape Lava III. u crkvi sv. Petra u Rimu. Ovom krunidbom ugroženi su interesi Bizanta, te Bizant objavljuje rat Franačkoj. Rat je okončan 812. godine mirom u Aachenu, čime je Bizant priznao carsku titulu Karla Velikog. Ovime Karlo Veliki uspio je i formalno obnoviti cijelo Zapadno Rimsko Carstvo pod svojom vlašću. Ovo se ticalo i naših prostora, s obzirom da su Istra, Primorska i Panonska Hrvatska pripale pod Franačku vlast, a Dalmacija i otoci pod vlast Bizanta.

Postoje spisi koji govore kako je upravo ova inavzija Avara bila glavni razlog dolaska hrvatskih plemena na današnje prostore. Zbog napada Avara, bizantski car Heraklije I. zove Hrvate kako bi mu pomogli u borbi protiv njih. Združene, 626. godine hrvatska i bizantska vojska kod Carigrada uspjevaju nadvladati Avarsku invaziju. Nakon 803. i Franačkog osvajanja naših prostora, tadašnji car Franačke države, Karlo Veliki dolazi u kontakt sa Slavenima ovih prostora, među ostalim i sa Hrvatima. Hrvati su se odlučili postali franački federati.