Bašćanska ploča

Baska tablet

Na samome početku, idemo razriješiti jednu jezičnu dvojbu, i to onu oko pisanja samoga naziva ploče pronađene kraj mjesta Baška na Krku. Hoćemo li ju zvati Bašćanska ili Baščanska ploča? U hrvatskome jeziku palatalizacijom slovo k prelazi u č, pa otud pridjev baščanska. Međutim, prevagnjuje činjenica da se uzima u obzir naziv izvornih govornika, a stanovnici Baške sebe nazivaju Bašćanima. Otuda Bašćanska ploča, pa zovimo je tako.

Baska tabletBašćanska ploča je jedan od najstarijih pisanih spomenika hrvatskog jezika i prvi cjelovit tekst na ovome jeziku. Osim što je jako važan spomenik, on predstavlja i povijesni dokument koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira, te značajan izvor za likovnu umjetnost, jezikoslovlje, te izučavanje glagoljice. Danas se može pogledati u atriju glavne zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, skraćeno HAZU.

Uklesana je u kamenu, i to u 11. stoljeću, a sadržaj joj govori o gradnji crkve Sv. Lucije čiji je posjed darovao kralj Zvonimir. U osnovi je Bašćanska ploča isprava, jer je riječ o darovnici koja je pravni dokument. Kao što smo ranije spomenuli, naziv duguje mjestu Baška na otoku Krku, iako je navedena benediktinska crkvica smještena pokraj obližnjega sela Jurandvor. Bašćanska ploča pisana je na glagoljici, i to njezinim prijelaznim oblikom iz oble u uglatu.

Prema obliku ploče, osobito frizu s ornamentima i žlijebu sa strane, smatra se da je ploča izvorno bila oltarna crkvena pregrada. Nekoliko stoljeća kasnije nekako je ugrađena u pločnik crkve, pa se smatra da je tada dosta oštećena. Osim dijela ploče s ornamentima i biljnim motivima, gotovo sva je ispisana glagoljskim tekstom.

Pismenost u Hrvata evidentirana je već u 8. stoljeću, a samostalno se hrvatski jezik razvija na prijelazu iz 9. u 10. stoljeće kada su braća Ćiril i Metod širili kršćanstvo među slavenskim življem, koristeći posebno prilagođeno pismo, glagoljicu. Svoju osnovu sadrži u glagolu govoriti ili glagoljati. Postoji još nekolicina ranih i vrlo važnih klesanih hrvatskih glagoljskih spomenika, poput Grdoselskog ulomka, Plominskog i Krčkog natpisa te Valunske ploče.